Druga strana: Ruski ekonomski paradoks - pod sankcijama rastu brže od svih zemalja EU

U Drugoj strani govorimo o ruskom gospodarskom paradoksu. Međunarodne sankcije nisu bacile Rusiju na koljena nego potakle najveći zabilježeni rast gospodarstva, još od raspada Sovjetskog saveza. Kako je to moguće? Što je istina, a što ruska propaganda? Nakon raspada Sovjetskog saveza, Rusija je bila odlično mjesto za stjecanje, ali ne i za čuvanje novca. Bogatstvo zgrnuto na nafti, plinu, rudama i bankama uvijek je našlo svoj put do londonskih nekretnina, švicarskih bankovnih računa i offshore kompanija. Imovina u inozemstvu pružala je bogatim Rusima ono što je kod kuće bilo upitno: sigurnost i vlasništvo. Zapadne sankcije to su potpuno preokrenule. Ruska imovina može biti zamrznuta, transakcije blokirane a ulaganja u inozemstvo teška za upravljanje. Ekonomske posljedice neočekivane. Više nije trebalo uvjeravati domaće investitore da ulažu lokalno i ne iznose novac iz zemlje. Domaća ulaganja u dugotrajnu imovinu rasla su od 2022-2024 po stopi od 9% godišnje! Poduzetnici su silom prilika gradili tvornice, gradove, ulagali u razvoj usluga i razvoj domaćeg tržišta i domaćih kupaca. Malo im je pomogla i državna vojna potrošnja i statistički uspjeh nije izostao. Za vrijeme Putinove vlasti ruska ekonomija je prosječno rasla 6-7% godišnje, siromaštvo se smanjilo za 50%, a prosječna plaća je sa 80 skočila na 750 dolara. Ako je vjerovati podacima Svjetske banke; ruski BDP po glavi stanovnika nikad nije bio veći….još od raspada Sovjetskog saveza. Rusko gospodarsko čudo analizira filozof, sociolog, političar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, g. Božo Kovačević. Urednik i voditelj: Željko Kardum 🔴 Pratiti nas možete i ovdje: HRTi https://hrti.hrt.hr Web http://www.hrt.hr/ TikTok   / hrvatska_radiotelevizija   Facebook   / hrtnovimediji   Instagram   / hrvatska_radiotelevizija   Twitter   / hrtvijesti