Povratak (govori Zrinko Kapetanić) - Dobriša Cesarić

Tekst pjesme: Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje!) Možda je pao trak istine u me, A možda su sanje. Još bi nam mogla desiti se ljubav, Desiti - velim, Ali ja ne znam da li da je želim, Ili ne želim. U moru života što vječito kipi, Što vječito hlapi, Stvaraju se opet, sastaju se opet Možda iste kapi - I kad prođe vječnost zvjezdanijem putem, Jedna vječnost pusta, Mogla bi se opet u poljupcu naći Neka ista usta. Možda ćeš se jednom uveče pojavit Prekrasna, u plavom, Ne sluteći da si svoju svjetlost lila Mojom davnom javom, I ja, koji pišem srcem punim tebe Ove čudne rime, Oh, ja neću znati, čežnjo moje biti, Niti tvoje ime! Pa ako i duša u tom trenutku Svoje uho napne, Sigurnim će glasom zaglušiti razum Sve što slutnja šapne; Kod večernjih lampi mi ćemo se kradom Poglédat ko stranci, Bez imalo svijesti koliko nas vežu Neki stari lanci. No vrijeme se kreće, no vrijeme se kreće Ko sunce u krugu, I nosi nam opet ono što je bilo: I radost, i tugu. I sinut će oči, naći će se ruke, A srca se dići - I slijepi za stope bivšega života Njima ćemo ići. - - - - - - - - - - - - - - - - - - Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje!) Možda je pao trak istine u me, A možda su sanje. Još bi nam mogla desiti se ljubav, Desiti - velim, Ali ja ne znam da li da je želim, Ili ne želim. https://goo.gl/pvZgKn, Snimljeno 12/2016, studio: Piaf; Govori: Zrinko Kapetanić, glazba - Joaquín Rodrigo Vidre (Saungto, 22. studenog 1901. - Madrid, 6. srpnja 1999.) - Concierto de Aranjuez; Concierto de Aranjuez je najpoznatije djelo Rodriga J.V., komponirano 1939. godine u Parizu, a kasnijem dijelu svog života on i njegova supruga izjavili su da je to glazbeno djelo napisano kao odgovor na pobačaj njihovog prvog djeteta. Bio je to je koncert za gitaru i orkestar. Središnji stavak u djelu, Adagio je jedan od najprepoznatljivijih u klasičnoj glazbi 20. vijeka, a sadrži interakciju gitare sa engleskim rogom. Dobriša Cesarić bio je hrvatski i jugoslavenski pjesnik i jedan od najpoznatijih predstavnika hrvatske poezije. Objavio je ukupno šest knjiga koje su bile različiti izbori već objavljivanih pjesama, a pisao je kritičke i memoarske tekstove. Zbog jednostavnosti i jasnoće, ali i narativnosti, njegova lirika je uživala veliku popularnost kod širokih čitalačkih krugova. Bio je zaokupljen temom subjekta u otuđenom svijetu, poeziji je vratio estetiku bola, a orijentacija na čovjeka i društvo uputila ga je na socijalno angažovanu književnost. Dobriša Cesarić je mnogo prevodio sa njemačkog (Goethea, Heinea i Rilkea) i ruskog (Puškina, Ljermontova, Jesenjina i dr.) jezika. #zrinkokapetanic #dobrisacesaric #povratak