Data centri - što nam rade s njima?

Topusko je tradicionalno poznato po očuvanoj prirodi, bogatim termalnim izvorima i zdravoj mikroklimi. Ništa manje bitna činjenica u izboru lokacije nije i to da Banovina još uvijek nosi teške ekonomske i socijalne rane jer ni danas nije u potpunosti završena obnova nakon razornog potresa iz 2020. godine Opravdanost izgradnje velikih podatkovnih kapaciteta ne može svesti na vrijednost investicije, broj građevinskih radova ili opću tvrdnju da Hrvatskoj treba digitalizacija. Preduvjet izgradnje kompleksnih tehnoloških megastruktura kao što su UI podatkovni centri jest razvijanje jasnih kriterija na nacionalnoj razini, prema kojima se svrsishodnost takvih projekata može adekvatno evaluirati iz perspektive nacionalnog interesa. Danas takav okvir nije dovoljno jasno postavljen, a bez njega država i lokalne zajednice riskiraju da o projektima koji mogu desetljećima određivati korištenje hrvatskih energetskih i vodnih resursa odlučuju parcijalno, projekt po projekt, bez jasnog odgovora na osnovno pitanje: što Hrvatska dobiva zauzvrat? Nije dovoljno reći da će investicija vrijediti stotine milijuna ili milijarde eura. Ako projekt troši goleme količine hrvatske energije i vode, zauzima hrvatski prostor i koristi javnu infrastrukturu, onda mora postojati i jasan javni interes koji opravdava takvo korištenje nacionalnih resursa. Lokalna zajednica ne smije preuzeti energetske, okolišne i infrastrukturne troškove projekta dok se najveći dio njegove gospodarske koristi ostvaruje izvan Hrvatske. Ako se već koriste hrvatski resursi, mora biti jasno što od te investicije ostaje hrvatskim građanima, poduzećima, znanstvenoj zajednici i državi. To znači kvalitetna radna mjesta, uključivanje hrvatskih stručnjaka i poduzeća, razvoj domaće tehnološke industrije, prijenos znanja, ulaganja u lokalnu infrastrukturu i eventualno stvaranje novih domaćih kapaciteta. Samo dovođenje goleme računalne infrastrukture na hrvatski teritorij samo po sebi nije razvojna politika.