Перейти к содержимому

Zapadna Morava: Nizak vodostaj, +40 °C, UGROŽEN ŽIVI SVET REKE... ali, MORAVA JE TO! 28. avg 2026.

trsteničani

0:00 / 0:00

Zapadna Morava: Nizak vodostaj, +40 °C, UGROŽEN ŽIVI SVET REKE... ali, MORAVA JE TO! 28. avg 2026.

4 978 просмотров · 13 дней назад
trsteničani
4,91 тыс. подписчиков
4 978 просмотров · 13 дней назад
Trstenik-Srbija: Nizak vodostaj i visoke temperature +40 °C na Zapadnoj Moravi, OZBILJNO UGROZILI ŽIVI SVET REKE... ali, MORAVA JE TO! Trstenik, 28. avg 2026. god. ** Napomena: Zapadna Morava kod Trstenika, je na najnižem biološkom minimumu koji pamte stari Trsteničani. Nedeljama sa temperaturama od oko +40 °C, sa malim količinama padavina, naša reka prolazi samo jedan mali i uobičajen deo svoje višemilenijumske prošlosti. Po geološkim istrživanjima i arheološkim podacima, ona se pre mnogo milenijuma (u vreme kada je još postojalo Panonsko more), prostirala od brda do brda (od Jerininog grada iznad Grabovca do Popinskog brda na suprotnoj strani. Njena snaga i masa vode je probila lanac Gledićkih planina odvojivši ih od Goča, Željina i Kopaonika, načinivši plodnu Moravsku dolinu. Zapadna Morava nikada nije presušivala u svojoj milenijumskoj prošlosti. Bila je glavna arterija vode i hrane za celokupno stanovništvo (Tribala i Ilira) na tom prostoru. U vreme Rimljana su je zvali Angros (Zapadna Morava), koja sa svojom sestrom Brongos (Južna Morava), kod Stalaća stvara još moćniju reku Margos (Velika Morava), koja se uliva u Istar (Dunav). U to vreme Rimljani su svojim lakim brodovima plovili iz Singidunuma (Beograda) sa Dunava, Velikom Moravom sve do Požarevca, Ćuprije i Paraćina, (do žitnice carstva-Stiga). Ali to nije bilo moguće Zapadnom i Južnom Moravom, jer su one veoma brze brdsko-planinske reke sa moćnom vodenom maticom, kada su im obale pune. Sa ovako niskim vodostajem, kao ovih dana i minimalnom količinom padavina, one su samo privremeno USPAVANE... Video: DJI-MINI 2, Galaxy-S21+ i GoPro 9; Melodija u reportaži: AI softver: Tibetan Healing Flute, Flamenco&cha, cha, cha. Snimili i obradili: https://www.trstenicani.rs/ i http://www.trstenicani.com/