Hanku Paldum je stvorio čovjek čije ime Bosna nikada nije upamtila
Istorija Balkana
0:00 / 0:00
Hanku Paldum je stvorio čovjek čije ime Bosna nikada nije upamtila
15 421 просмотр · 1 мес. назад
Istorija Balkana
15,3 тыс. подписчиков
15 421 просмотр · 1 мес. назад
Hanka Paldum, kraljica sevdalinke, pola vijeka je pjevala tuđu čežnju i tuđu bol — a svoju najveću ranu nikada nije izgovorila naglas. Ovo je priča o glasu koji je cijela bivša Jugoslavija obožavala i o teretu koji je ta ista žena nosila u tišini, daleko od reflektora.
Rođena je 1956. u Čajniču, malom mjestu na istoku Bosne, iako je gotovo cijela zemlja uvjerena da je Sarajka. U grad je stigla kao dijete, sa sedam godina, i odrasla na Vratniku, staroj sarajevskoj mahali, gdje su njen glas prvi put čuli školski hor i kulturno-umjetnička društva. Sredinom sedamdesetih upoznaje Muradifa Brkića, zvanog Mufta — muža, producenta i suosnivača diskografske kuće Sarajevo Disk, čovjeka koji je od nadarene djevojčice napravio zvijezdu. Zajedno grade male fabrike hitova: album „Čežnja" iz 1980, u kojem sevdah po prvi put dobija sintisajzer i električnu gitaru uz mladog Gorana Bregovića i Milića Vukašinovića, pa „Sanjam" iz 1982, te pjesme koje se i danas pjevaju na svakoj svadbi.
Kada je 1992. počela opsada Sarajeva, Hanka Paldum ostaje u opkoljenom gradu sa djecom kroz sve četiri godine. Pred kamerama YUTEL-a, uz novinara Nedima Lončarevića, izgovara rečenicu koju cijela Bosna i danas citira — i po pravilu pogrešno. Pjeva „Bosna je majka moja", pjesmu o zajedništvu naroda usred sukoba. Godinama kasnije suočava se s teškim ratnim optužbama koje sud u parnici za klevetu odbacuje i presuđuje u njenu korist. U pozadini javnog trijumfa krije se privatna drama: njen sin Mirzad Brkić, decenijama u sudskim procesima i iza rešetaka, dok majka o tome dosljedno bira šutnju. U rasponu od svega godinu-dvije, dok joj se privatni život ruši, puni dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu koncertom „Ali pamtim još" (2025), biva proglašena Ženom godine, a sevdalinka — žanr koji je nosila cijeli život — krajem 2024. ulazi na UNESCO listu svjetske baštine.
Iz videa saznajete i:
• Zašto se ni godina ni mjesto njenog rođenja, ni naslov prvog hita, ne slažu u različitim izvorima
• Kako je nastala diskografska kuća Sarajevo Disk i ko je bio treći čovjek pored bračnog para, Ishak Braco Džirlo
• Zbog čega postoje dvije verzije njene čuvene rečenice snimljene pod granatama 1992.
• Kako je izgledao njen opasni izlazak kroz tunel na Igman da bi pjevala vojnicima
• Zašto legenda o milionskim tiražima „Voljela sam, voljela" i „Sanjam" nema nijedan izdavački dokaz
• Šta se zaista dogodilo s njenim zdravljem — i koju čestu zabludu o tome ispravljamo
• Kako su se u samo dvanaest mjeseci poklopili odlazak Muradifa Brkića i najteže vijesti o sinu
Music:
• "Emergent" by Scott Buckley — CC BY 4.0 — scottbuckley.com.au
Images — attribution required (CC BY), via Wikimedia Commons / Openverse:
• A restraint chair at a county jail or detentio… — Harrison Keely (CC BY 4.0)
• Accounting machine – Museu de la Tècnica de l’… — Marcin Wichary (CC BY 2.0)
• Double fence with mesh — Dan DeLuca (CC BY 2.0)
• Heidenklinge S-Bahn-Notausgang — Ikar.us (CC BY 3.0 de)
• Labyrinth — Go-tea 郭天 (BY 2.0)
• MunstersBldgLaurelUnmarkedDoor — Infrogmation of New Orleans (CC BY 3.0)
• News Microphones at Press Conference — Tony Webster (CC BY 2.0)
• Old Landline Phone at Belmont Hotel — nan palmero (BY 2.0)
• Radiophonic Workshop Tape Machine, Science Mus… — Stew Dean (CC BY 2.0)
• The Blood Piano — Kristobal Junta (CC BY 3.0)
• Vatroslav Lisinski Concert Hall — acediscovery (CC BY 4.0)
• short birth certificate front — crabchick (BY 2.0)